Žitarice su jedan od najboljih prehrambenih izvora lako i brzo dostupne energije, zbog čega i čine temelj uravnotežene prehrane te su osnova piramide pravilne prehrane. Žitarice i proizvodi od cjelovitih žitarica smatraju se najboljim izborom za početak dana zbog čega će dobro uravnotežen doručak uvijek sadržavati kvalitetan žitni proizvod ili kuhane žitarice.

Kada govorimo o prehrani dojenčeta i našoj kulturi dohrane, žitarice, uz voće i povrće, sve češće postaju prvi odabir prilikom uvođenja novih namirnica u djetetovu prehranu. Naime, početno razdoblje uvođenja krutih namirnica u prehranu dojenčeta poklapa se s fazom ubrzanog rasta i razvoja čime se omogućava dovoljna količina energije i hranjivih tvari potrebnih za djetetov adekvatan rast i razvoj. Posljedično, zbog povećanih energetskih i nutritivnih potreba te nemogućnosti unosa velike količine hrane, obroci trebaju biti visoke energetske i nutritivne gustoće, što dojenčetu koje se sve više kreće osiguravaju upravo žitne kašice.

Žitarice su skupina namirnica s kojom se u čitavom svijetu najčešće započinje s dohranom. Nekada se preporučivalo odgađanje davanja žitarica s glutenom, no nova istraživanja i nove preporuke za dohranu dojenčadi navode upravo suprotno, odnosno predlažu uvođenje žitarica koje sadrže gluten u dobi kada se obično počinje uvoditi dohrana (između 4. i 6. mjeseca djetetova života).

Među prvim žitaricama u dohranu dojenčeta uvode se riža, pšenica i kukuruz, no za naše podneblje uobičajene su i ječam, raž, zob i proso, te sve češće i heljda.

Kao i u odraslih, i u dječjoj dobi se preporučuje raznolik odabir žitarica cjelovitog zrna. Tako djetetova prehrana obogaćuje se dodatnim nutrijentima: prehrambenim vlaknima, biljnim bjelančevinama i mineralnim tvarima i vitaminima sadržanim u opni zrna. Cjelovite žitarice općenito su poznate kao bogat izvor prehrambenih vlakana za koje se dobro zna da su ključni faktor regulacije probave i dobar izvor vitamina B skupine.

Integralne žitarice sadrže uglavnom prehrambena vlakna koja nisu topiva u vodi poput celuloze i hemiceluloze. Ova vlakna upijaju vodu, bubre i ugrađuju se u stolicu, što je čini voluminoznijom i mekšom. Na ovaj način sprječava se pojava spore probave. Vlakna topiva u vodi uglavnom su prisutna u voću stoga se kombinacijom cjelovitih žitarica i voća daje cijela paleta dijetalnih vlakana koja tada djeluju kao prebiotik (hrana za probiotičke kulture u probavnom sustavu) i čistači crijeva.

Prehrambena vlakna imaju još jednu važnu funkciju, a to je da održavaju duži osjećaj sitosti. Naime, vlakna usporavaju probavu, a time i razgradnju šećera, što omogućava polaganiju apsorpciju ugljikohidrata zbog čega ne dolazi do naglih promjena razine šećera u krvi, već polaganog rasta i pada, odnosno održavanja optimalne razine glukoze u krvi.

Najbolji izvori vlakana topivih u vodi poput pektina i inulina je voće, i to osobito jabuka, kruška i šljiva, ali i ostalo voće koji u kombinaciji sa žitaricama, osobito integralnim mogu priskrbiti dojenčetu dovoljan unos prehrambenih vlakana.

Moderna dojenačka prehrana teži uravnoteženosti i raznovrsnosti zbog čega integralne žitarice trebaju biti dio kašica za najmlađe. Žitarice su postale jedna od prvih prehrambenih vrsta koje su se počele intenzivnije tehnološki obrađivati, a razvoj nutricionizma i sve veći broj istraživanja koja se odnose na prehrambenu vrijednost namirnica, tehnologiju žitarica odvela je od najstarijeg načina obrade u mlinovima do visoko sofisticiranih proizvoda, među kojima se ističu žitarice namijenjene dojenčadi gdje kvaliteta sirovina mora biti provjerena i vrhunska.

Moderna tehnološka obrada žitarica vodi se najnovijim znanstvenim saznanjima i medicinskim preporukama, stoga se u cilju osiguravanja što potpunijeg obroka, osobito za djecu, dojenačke žitarice vrlo često obogaćuju pojedinim vitaminima i mineralnim tvarima.

Pravodobno uvođenje žitarica punog zrna u djetetovu prehranu ne samo da ju nutritivno obogaćuje već stvara pravilnu prehrambenu naviku i lakše prihvaćanje integralnih namirnica poput kruha, tjestenine i ostalih žitarica.

 

dr.sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.,

klinička nutricionistica

Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dječje bolesti Zagreb