Mlijeko je prva namirnica koju dijete upoznaje. Od trenutka kad se rodi, dojenče se putem mlijeka povezuje sa svojom majkom, a dojenje, osim hranjenja, predstavlja toplinu, sigurnost i zagrljaj u kojem dijete svakodnevno raste. Majčino mlijeko „živa je hrana“ koja se neprestance mijenja te u svakom trenutku zadovoljava potrebe dojenčeta.

Isključiva mliječna prehrana postaje nedostatna djetetu u dobi oko 6. mjeseca života. Upravo iz ovog razloga kreće se s dohranom, odnosno uvođenjem krutih namirnica u prehranu djeteta uključujući žitarice, voće, povrće, meso, ribu, jaja i raznovrsnih masti.

Prestankom dojenja, ljudska prehrana ne postaje zakinuta za ovu izvrsnu namirnicu. Od početka uzgoja domaćih životinja mlijeko se koristilo u ljudskoj prehrani, a Hipokrat ga je još davne 400 godine pr. Kr. nazvao „najsavršenijom prirodnom hranom“.

Nutricionistički gledano, mlijeko svojim sastavom zaista zadivljuje. Naime, riječ je o jednoj od rijetkih namirnica koje sadrže gotovo sve hranjive komponente potrebne za život. U prvom redu tu je voda, koja čini više od 85% ukupnog sadržaja, dok su makronutrijenti- ugljikohidrati, bjelančevine i masti zastupljeni u gotovo idealnim omjerima. Poznato je da je mlijeko najbolji prirodni izvor kalcija nužnog za izgradnju, rast i razvoj kostiju. Osim što ga sadrži u dostatnim količinama (oko 120 mg /100 ml) mlijeko predstavlja idealan medij za njegovu apsorpciju.

U djece dobi iznad jedne godine mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi odličan su izvor bjelančevina, kalcija i vitamina topivih u mastima. Prema preporukama Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) djeca te dobi trebaju konzumirati dva obroka (400 do 500 ml) mlijeka ili mliječnih proizvoda na dan da bi zadovoljila dnevne potrebe za kalcijem (500 mg/dan).

Fermentirani mliječni proizvodi imaju znatno veću hranjivu vrijednost od samoga mlijeka. Već sama gustoća upućuje na veći sadržaj hranjivih tvari naspram vode. Osim toga, fermentirani proizvodi nastaju vrenjem različitih probiotičkih kultura što djeluje na probavljivost, biološki iskoristivost i apsorpciju hranjivih tvari. Upravo se fermentirani mliječni proizvodi smatraju glavnim izvorom „dobrih“ bakterija koje značajno pridonose ravnoteži u probavnom sustavu dodatno pozitivno djelujući na rad probavnog sustava.

Osim kravljeg mlijeka koje je na našem podneblju najpristupačnije, u ljudskoj prehrani se često koriste kozje i ovčje mlijeko, a nešto manje dostupna mlijeka su magareće i bivolje.

Nutritivni sastav životinjskih mlijeka vrlo je sličan, osnovne razlike čine biološki oblik hranjivih tvari te tip i količina biološki aktivnih tvari poput imunoglobulina, oligosaharida i drugih.

Jedno od najlakše probavljivih vrsta mlijeka jest kozje mlijeko. Iako gotovo potpuno iste nutritivne vrijednosti kao kravlje, kozje mlijeko, sadrži više srednjelančanih masnih kiselina, a veliki dio bjelančevina nalazi se u obliku kraćih peptidnih lanaca i aminokiselina koje se puno lakše probavljaju i apsorbiraju. S druge strane, ovčje i bivolje mlijeko „snažni“ su tip mlijeka jer sadrže visoki udio bjelančevina i masti, ali i mineralnih tvari, zbog čega se vrlo često koriste u proizvodnji sireva. Zanimljivo, magareće mlijeko najsličnije je humanom mlijeku, te mu se sve više pripisuju snažni pozitivni učinci na zdravlje.

Mlijeko je vrlo važna namirnica u prehrani djece jer predstavlja odličan izvor visokovrijednih bjelančevina i kvalitetnih masnoća. Osnovni ugljikohidrat u mlijeku je mliječni šećer laktoza koja je lako probavljiva, osobito kad je riječ o djeci. Laktoza ima ulogu i prebiotika što znači da predstavlja hranu probiotičkim kulturama u dječjim crijevima. Osim toga upravo laktoza u kombinaciji s bjelančevinama sirutke i kazeina čini idealan medija za iskorištavanje kalcija i fosfora, dva osnovna minerala u izgradnji dječjih kostiju.

Određeni broj djece ne konzumira mlijeko, što je najčešće rezultat eliminacijske prehrane uslijed pojave alergije na proteine kravljeg mlijeka. U ovom slučaju postoji opasnost od pojave deficita unosa bjelančevina, a unos kalcija je sigurno značajno niži od preporučenih dnevnih potreba. U ovom slučaju djeci se daju posebno dizajnirani mliječni pripravci kao zamjena za mlijeko (medicinska hrana) ili u slučaju da dijete ovakve pripravke ne prihvati obavezno suplementacija kalcijem te se mora voditi računa o primjerenom unosu bjelančevina, odnosno mesa i ribe.

Ukoliko je dijete zdravo mliječni obroci trebaju biti dio uravnotežene dječje prehrane. Mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi u kombinaciji sa žitaricama i/ili voćem čine odličan cjelovit i hranjiv obrok za djecu svih uzrasta.

dr. sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.,

klinička nutricionistica

Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu, Klinika za dječje bolesti Zagreb